Uzgoj kontejnerskih borovnica

Kada je u pitanju izbor sadnog materijala borovnice u obzir treba uzeti sledeće:

Obavezno kontejnerska sadnica – Korijenov sistem visokožbunaste borovnice je veoma vlaknast i sa mnogo finog transportnog korjenja, ali ne posjeduje korijenove dlačice. Korijenove dlačice koje, koje većina biljaka ima, povećavaju povećavaju površinu korijena za usvajanje vode i hranjiva. Odsustvo korijenovih dlačica na biljkama borovnice čini iste veoma osjetljivim na promjene uslova vlage u zemljištu, ali i na ostale klimatske i edafske faktore. Kao zamjena za korijenove dlačice, prirodno, korijen borovnice kolonijaniziran je od strane gljivičnog simbionata koji formira mikorizu. Ova simbioska veza pomaže biljci da bolje apsorbuje nutriente, posebno nitrogen, i javlja se u manjoj mjeri kada se biljke borovnice konvencionalno uzgajaju, odnosno prilikom izražene primjene hemijskih đubriva. Zbog izrazite osjetljivosti korijena u praksi se za zasnivanje komercijalnih plantaža borovnice dominantno koriste kontejnerske sadnice.

Borovnica poput većine vrsta voćaka će cvjetati rano u proljeće, te je izbor mjesta koje je oslobođeno od mraza, ili u pripremi da pruža zaštitu od istog jako važno. Kada su borovnice u punom cvjetanju, cvjetovi mogu biti povrijeđeni pri temperaturi neznatno ispod tačke smrzavanja. Genotipovi koji cvjetaju rano su veoma osjetljivi na povrede od mraza. Prema tome, treba izbjegavati sadnju istih na mjestima sklonim mrazu ili pripremiti dobru zaštitu od istog. Bitno je voditi računa o granicama buduće plantaže, o predhodnim usjevima na plantaži kao i karakteristikama zemljišta te raspoloživosti navodnjavanja.

Borovnica se može saditi u početkom proljeća ili krajem jeseni. Preporučeni razmak sadnje visokožbunaste borovnice je 0,9-1,2 x 2,6-2,8 m, naravno u zavisnosti od bujnosti kultivara. Uobičajeno prilikom sadnje borovnice, vlažne tresetnice ili kiseli supstrati se dodaju u advekatnoj količini po biljci za svako sadno mjesto. Prilikom aplikacije ovih supstrata voditi računa da se isti prije primjene adekvatno zaliju vodom. Kompostirana piljevina četinara, borove iglice ili komadići drveta takođe se koriste prilikom sadnje borovnice zamjenivši oko jedne polovine orginalnog zemljišta sa istim. Prilikom aplikacije ovih materijala treba voditi računa da su oni pretrpjeli adekvatan stepen razgradnje, te da se unutar svakog sadnog mjesta dobro izmješaju sa zemljištem. U zavisnosti od tipa zemljišta moguće je razlikovati osnovna dva tipa sadnje borovnice: sadnja u rupe ili braze i sadnja na gredice ili bankove. Za bosanskohercegovačka zemljišta preporučuje se sadnja na uzdignutim gredicama ili bankovima čija se visina može kretati u rasponu 25-30 cm a širina od 90-120 cm. Gredice se formiraju miješanjem zemljišta sa već navedenim organskim materijalima.

     

Dvogodišnje sadnice borovnice se nakon sadnje u proljeće moraju prikratiti kako bi se eliminasali dijelovi prirasta koji nose cvijetne pupoljke čime se naredne godine obezbjeđuje vegetativni porast i razvoj korjenovog sistema. Tek u trećoj godini nako sadnje biljke se puštaju da plodonse. Međutim, nekada u slučaju adekvatne razvijenosti nadzemnog sistema dvogodišnjim sadnicama se može dozvoliti da plodonose druge godine nakon sadnje.

Izvor: Vodič za proizvodnju jagodičastog voća – Kurtović. M, Miličević. A, Palačkić. M

>> KUPI SADNICE BOROVNICE