PINK LEMONADE - Vaccinium corymbosum
Pink Lemonade je prva američka borovnica s ružičastim plodovima. Cvjeta u aprilu i ima ružičasto -bijele cvjetove. Ljeti plodovi prelaze iz zelene u ružičastu boju. U jesen su listovi narandžasti , a zimi žbun krase mladice crveno-smeđe boje. Samooplodna je sorta i ne zahtijeva oprašivače. Plodovi sazrijevaju u julu. Preferira osunčane položaje. Zemljište treba da je sa većim sadržajem humusa, a sadi se na razmak između redova 2,5 - 3,0 m, a razmak između sadnica u redovima 0,8 - 1,8 m. Dobro podnosi niske temperature ( -30 °C).
• Američki kultivar razvijen je 1970-ih.
• Raste u kompaktan, gusti grm s brojnim stabljikama.
• Razvija lancetasto sjajno zeleno lišće s glatkom površinom, vrlo slično lišću Vaccinium ashei ; u septembru prvo požute, a zatim svijetlo narančasto.
• Prikazuje izuzetno upadljive zvonaste, blijedoružičaste cvjetove; samooplodna sorta, ali križnim oprašivanjem njeni plodovi postaju veći i bolji.
• U početku su plodovi blijedozeleni, zatim počnu dobivati ružičaste pjege i na kraju sezone sazrijevanja poprime ružičastu boju; daje plodove srednje veličine, čvrste, vrlo slatke i dobrog okusa; preporuča se za izravnu konzumaciju, za deserte i kao ukras.
• Može se pohvaliti srednje-kasnim do kasnim vremenom berbe; prvi urod mu je najviši, kasnije pojedinačne bobice produžuju berbu do oktobra, a zimski plodovi privlačni su pticama.
• Preporučuje se puno sunce za maksimalan razvoj plodova.
• Otpornost na hladnoću -34°C (USDA zona 4).
Američka borovnica
Zemljište
Borovnice vole kisela tla (pH 3.5-5.5), vole veći sadržaj humusa u laganijim tlima (5%), zahtijevaju stalnu vlagu ali treba izbjegavati zemljišta sa stajaćim vodama ili visokom razinom podzemnih voda. Za uzgoj izbjegavati “mrazišta”, teška, vlažna i glinasta područja. Borovnice razvijaju plitak i delikatan korijenov sistem i to je razlog zašto one zahtijevaju vlažnu podlogu i dobru opskrbu hranjivim tvarima. Važno je da najviša razina podzemnih voda ostaje izvan dometa korijena i to je razlog zašto neke plantaže treba dobro drenirati prije sadnje. Za zdrav rast i razvoj borovnice potrebne su joj dovoljne količine zraka i vode. Ako je potrebno, kiselost tla može biti smanjena ako se tlo tretira sumpororm (dodavanjem sumporne prašine ili sumpornih listića).
Sadnja
Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim ploložajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz. Razmak između redova bi trebao biti 2,5 - 3,0 m, a razmak između sadnica u redovima bi trebao biti 0,8 - 1,8 m (2,000 - 5,000 sadnica/ha). Za plantažni uzgoj borovnice dobro je koristiti kontejnerske sadnice jer se one razvijaju brže i bolje. U zemljištima sa nedostatkom humusa, najbolje je staviti kiseli treset pomješan sa zemljom (10 l po rupi), a zatim posaditi sadnice.
Plodonošenje
Borovnice oprašuju insekti, posebno pčele i bumbare (tri do četiri pčelinja društva su dovoljno učinkovita da opraše 1 ha nasada). Oprašivanje insekata je poželjno jer utiče na obilniji rod i kvalitet plodova borovnice. Prilikom odabira sadnica važnu ulogu ima i odabir same sorte borovnice. Uzgajivači koji žele da ubiru plodove borovnice tokom cijele sezone na svojim nasadima sade više sorti, onih koje rađaju ranije kao i one koje svoje plodove daju krajem sezone. Odabir sorte je jako važan. Na primjer, Berkley sorta daje urod i do 20 t/ha u Njemačkoj, ali u Poljskoj daje samo do 10 t/ha. Borovnica se bere u nekoliko navrata i to 3 - 7 puta u 5 - 8 dana jer bobice ne sazrijevaju istovremeno. Berba traje 6 - 8 sedmica što, naravno, ovisi o sorti i klimatskim uslovima. Peteljke se skidaju ručno ili specijalnim češljevima u hladnim jutarnjim satima. Pri branju treba strogo paziti da se ne oštete plodovi.
Gnojidba i zaštita
Kada se završi sadnja obično se oko sadnice vrši malčiranje (raznim vrstama malča od kore drveća ili piljevinom) koje pomaže regulaciju vlage tla. Također će tlu pružiti dodatne količine humusa. Malčiranje je korisno za tlo ali to također podrazumijeva dopunu sa većim dozama mineralnih gnojiva. Raspadanjem, bakterije malča mogu osiromašiti tlo azotom pa je moguće da biljka pati od nedostatka azota i u tom slučaju potrebna je dodatna gnojidba. Pravilna gnojidba borovnice treba se temeljiti na detaljnim preporukama koje proizlaze iz analize tla. Treba uzeti u obzir godišnje doba, starost nasada, stanišne uslove, itd. Također treba imati na umu da godišnja doza gnojiva treba biti podijeljena u tri dijela, a obrada tla se treba provesti u odgovarajućem vremenu.
Orezivanje
U prvim godinama nakon sadnje, borovnice ne morate orezivati, samo sanitarno orezivanje je potrebno. Borovnice nekoliko godina stare trebalo bi redovito orezivati u jesen, nakon što im otpadnu listovi, slijedeći niz navedenih savjeta:
• orezivati pomoću par jakih i oštrih škara
• izrezati sve mrtve ili slomljene grane
• ukloniti sve tanke grane, one koje su opuštene na zemlju ili vodoravno razvijene grane te one koje ometaju kretanje u razmaku između redova, jer one otežavaju berbu i uvijek će imati plodove lošije kvalitete
• ukloniti sve grane starije od pet godina, kako bi se konstantno stimuliralo grmlje da razvija nove i zdrave izdanke i na taj način obezbjedio gust i bogat rast.
