MALINA CRNA HEBAN
Nova sorta crne maline koja daje plodove na jednogodišnjim izdancima.
Uzgajan kao križanac [(R. occidentalis x R. idaeus L.). x R. idaeus L.] x op ('Polka', 'Polana' i 'Litacz').
Snažno raste razvijajući trnovite izdanke.
Daje tamnoljubičaste, gotovo crne, sjajne i lijepe plodove visoke hranjive vrijednosti.
Berbe moguće u dvije sezone – prvo (na terenskim istraživanjima oko 11. juna ) na dvogodišnjim izdancima, a potom (na terenskim istraživanjima oko 24. avgusta) na jednogodišnjim izdancima (1/3 uroda).
Otporan na glavne štetnike i bolesti maline.
Opis sorte
Malina 'Heban' PBR je desertna sorta koja ponavlja plodove, sa fenomenalnom bojom ploda. Rast je snažan, a istovremeno grm proizvodi male korijenove izdanke. Jedna od najotpornijih sorti na bolesti i mraz. Otporna na antracnozu maline. Brzo raste, preporučuje se za organski uzgoj i preradu.
Kratica PBR (Plant Breeders' Rights) znači da je sorta predana Uredu za biljnu sortu Zajednice (CPVO) i da je zaštićena u svim zemljama EU.
Voće
Plodovi su vrlo krupni (3,5-4,0 g), tamnoljubičaste boje, sjajni.
Desertna sorta, jedna od najvrjednijih sorti koja se preporučuje za industrijski i amaterski uzgoj. Plodovi su prikladni i za izravnu konzumaciju i za konzerviranje. Sok se može koristiti kao prirodno bojilo. Sadnice crne maline sadrže 5 puta više antocijana od crvene maline, a nadmašuju i kupine bogate antocijanima. Zahvaljujući tome ima veći antioksidativni potencijal.
Vrijeme sazrijevanja ploda
Malina 'Heban' je sorta koja ponavlja plodove. Sredinom avgusta rodi na jednogodišnjim izbojima (1/3 izboja), a sredinom juna na dvogodišnjim izbojima.
Razdoblje berbe malina često nije ograničeno na nekoliko sedmica. Sorte koje rode u kasno ljeto i jesen na jednogodišnjim mladicama i one proizvedene u frigo sistemu mogu roditi i do 4 mjeseca. Štoviše, kada se uzgaja pod pokrovom, u staklenicima i politunelima, plodovi se dobivaju praktički u svakom trenutku.
Klimatski zahtjevi i zahtjevi tla / Mjesto
Klima koja prevladava u našim područjima je pogodna za uzgoj malina.U našim područjima mogu se uspješno uzgajati sorte s niskom osjetljivošću na smrzavanje izdanaka i pupova.
Malina najbolje uspijeva na plodnom, srednje zbijenom tlu s uređenim odnosom zrak-voda. Nepropusna tla nisu pogodna za maline zbog mogućnosti plavljenja. Zauzvrat, uzgoj malina na previše labavim, pjeskovitim tlima može biti povezan s problemima s opskrbom vodom i hranjivim tvarima. Plitak korijenov sustav maline uzrokuje da čak i kratkotrajna suša vrlo negativno utječe na rast i plodnost.
pH tla treba biti blago kiseo - preporučena razina pH je 5,5 - 6,8 (neki izvori navode čak 6,5-6,8). Previše kisela tla mogu se dovesti do odgovarajuće kiselosti, dok alkalna tla s pH iznad 8 nisu pogodna za uzgoj maline.
Najbolje mjesto za malinu je blaga padina okrenuta prema jugoistoku ili jugozapadu. Ravni tereni također su pogodni za uzgoj malina, ali samo oni gdje nema dugotrajnog mraza. S druge strane, jak vjetar je nepovoljan. Povećava opasnost od smrzavanja i utječe na lošije zametanje plodova.
Sadnja
Sadnice maline 'Heban' sadimo svakih 0,3-0,5 m u redu, držeći razmak između pojedinih redova oko 1,5-1,8 m. Što je veći razmak između redova, to je lakša njega i berba plodova. U slučaju strojne berbe minimalni razmak između redova treba biti najmanje 2,5 m.
Maline se sade u kasnu jesen ili rano proljeće. Najpovoljnije vrijeme je jesen zbog optimalne vlažnosti tla u ovo doba godine. Biljke posađene u jesen imaju bolji start i brži rast u proljeće.
Prije sadnje maline potrebno je pravilno pripremiti tlo kako bi se stvorili najoptimalniji uvjeti, kao što je regulacija kiselosti te obogaćivanje humusom i prihranom hranjiva.
Vrlo često će naše maline zahtijevati odgovarajuće skele postavljene u živicu. Najčešće se u tu svrhu koriste stupovi duljine oko 2 m koji se ukopaju u zemlju do dubine od oko 50 cm. Preporučeni maksimalni razmak između stupova je 10 m.
Gnojidba
Maline imaju plitak korijenov sustav, pa zahtijevaju redovito prihranjivanje lako probavljivim gnojivima.
Ako je tlo u području uzgoja kiselo, potrebno je vapnenje. Ipak, treba izbjegavati upotrebu kalcijevih ili kalcij-magnezijskih gnojiva neposredno prije sadnje. Takav postupak preporučuje se barem nekoliko sedmica unaprijed.
Važan element pripreme tla je i organska gnojidba. Stajnjak možemo primijeniti u dozi od 40-50 t/ha. U nedostatku stajnjaka koristi se zelena gnojidba. Pri mineralnoj gnojidbi treba voditi računa o izdašnosti tla u pojedinim komponentama. U tu svrhu treba napraviti odgovarajuću analizu tla. Vrijedno je koristiti pomoć stručnjaka.
Rezanje
Rez crne maline je drugačiji nego kod crvene maline i kupine. Godine mladice crne maline se spontano granaju krajem ljeta. Ovaj datum je prekasno za naše uvjete da grane dobro odrvene. Stoga ih, da bismo ubrzali proces grananja, pinciramo kada dostignu visinu od 1-2 m.
Prvi rez se obavlja krajem maja i u junu.
Drugi rez na crnoj malini je uklanjanje svih plodnih mladica nakon završene berbe. Izrezuju se na vratu korijena i uništavaju.
Zadnju rezidbu treba obaviti u rano proljeće. Sastoji se u skraćivanju grana na 25-30 cm. Nakon ovog reza svaki izdanak će izgledati kao stablo, a biljka će postati kompaktna.
VAŽNA NAPOMENA ZA KUPCE
Za podizanje novih zasada maline treba koristiti sadnice iz registrovanih rasadnika – matičnjaka koji podliježu fitosanitarnoj kontroli i čije su sadnice zdravstveno ispravne i sortno čiste. Iako su ove sadnice najskuplje i najbolji su izbor pri podizanju kvalitetnog zasada maline. Sadnice iz registrovanih rasadnika su prije svega zdrave i certificirane i jedino sa sadnicama iz matičnog zasada možete tražiti posticaje od države. Sadni materijal iz takvih rasadnika podliježe strogim kontrolama i proizvodnja sadnog materijala u takvim rasadnicima je jako skupa a samim tim i cijena sadnice na tržištu. Takav sadni materijal skoro duplo pa čak i do tri puta skuplji u odnosu na sadni materijal iz rodnih zasada. Međutim sadnice koje kupujete iz matičnjaka su sigurno sortno čiste i 100% bezvirusne i kao takve garantuju podizanje kvalitenog zasada. Nažalost, najveći broj proizvođača se i dalje opredeljuje na podizanje zasada sadnicama iz rodnih zasada najčešće iz finansijskih razloga ali i zbog nedovoljne ponude kvalitetnog sadnog materijala iz ovlašćenih matičnjaka. Problem sa takvim sadnicama je u neadekvatnoj zaštiti tokom godine, odsustvo kontrole na prisustvo štetnih organizama kao i u sadnicama koje se razvijaju iz sjemena tako da novi zasad nije sortno čist. Osim umanjenog roda i kvalitet plodova je lošiji – manji broj koštunica, zrničast plod. Pojava ovakvih plodova je čest slučaj u starijim zasadima gde se prilikom izbora izdanaka za rod ostavljaju i samonikli, a štete nastaju i uzimanjem takvih izdanaka za proširivanje novih zasada. Zbog toga je firma NET GREEN d.o.o odlučila da sadni materijal uvozi iz pouzdanih i sigurnih matičnih zasada iz zemalja EU. Takve sadnice prolaze najveće moguće kontrole kvaliteta i naši kupci, budući proizvođači dobijaju za uzvrat certificirane i kvalitetne sadne materijale.
