UKRATKO O LJEŠNIKU
Lješnik predstavlja visoko-kalorično voće koje obiluje proteinima, mastima, mineralnim solima i vitaminima. U skladu s tim, njegova upotreba u ljudskoj ishrani i prehrambenoj industriji je veoma zastupljena, no osim toga, koristi se u medicinskoj i farmaceutskoj industriji za liječenje raznih oboljenja (anemija, krvni pritisak, kašalj, bubrežne bolesti itd.). Lijeska je sredozemna biljka, cvate zimi od decembra do marta. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini (puni rod dolazi sa sedam do osam godina) s prosječnim životnim vijekom od 70-100 godina.
AGROTEHNIČKE MJERE
Za pravilan uzgoj i rezultat potrebno je ispoštovati uvjete temperature, tla vode, ali i izabrati pravi položaj za podizanje nasada, pripremiti tlo za sadnju, izabrati kvalitetan sadni materijal, podlogu, sorte i uzgojni oblik. Nakon analize tla, potrebno je sprovesti ravnanje i duboko oranje tla. Nepovoljna pH vrijednost tla popravlja se dodavanjem neophodnih količina mineralnih gnojiva koja se rasipaju po poravnatom tlu i dubokim oranjem ravnomjerno unose u tlo. Prilikom sadnje, potrebno je da bude paran broj redova jedne sorte. Tokom uzgoja, neophodno je obaviti međurednu obradu tla, okopavanje sadnica prve i druge godine uzgoja, te primjenu zemljišnih herbicida. Poslije šeste godine, preporučljivo je formirati nisko košenu tratinu u međurednim prostorima, redovno ju malčirati i odgovarajuće gnojiti. Važno je sprovoditi rezidbu kako bi se uticalo na oblik i produktivnost. Ako je prethodno sprovedena meliorativna gnojidba, prve četiri godine lijeska se gnoji isključivo azotom i to u rano proljeće, a od četvrte do osme godine gnoji se NPK gnojivima i KAN-om i to tokom jeseni.
BUDUĆNOST PROIZVODNJE
Zbog višestruke mogućnosti korištenja, potražnja za lijeskom i njenim plodovima konstantno raste na tržištu. Upravo iz ovog razloga, intenzivira se tehnologija u svijetu, povećava se plantažna sadnja lijeske. Budućnost uzgoja ove kulture traži značajnije povećanje prinosa lješnika, što će biti omogućeno novim tehnologijama uzgoja koje će povećati prinos po jedinici površine.
PROIZVODNJA NA DOMAĆEM TERENU
Interes poljoprivrednika u BiH za proizvodnjom lješnika je nedovoljno zastupljen, iako za to u BiH postoje povoljni agroklimatski uslovi. O stanju proizvodnje lješnika još uvijek ne postoje statistički podaci na entitetskom nivou, jer nažalost, nema dovoljno razloga za statističko praćenje. Podizanje nasada i pokušaji proizvodnje na nekim područjima TK obustavljeni su zbog individualnog pristupa i neorganizovanosti. Domaće kompanije pokazuju interesovanje za otkup lješnika („Klas“ – Sarajevo), ali nedovoljna proizvodnja i nezainteresovanost su se ispriječili na putu ka tome.
Godina od sadnje
|
Do punog uroda
|
III
|
10%
|
IV
|
20%
|
V
|
40%
|
VI
|
80%
|
VII
|
100%
|
Prikaz uroda lješnika po godinama
EKONOMSKA ISPLATIVOST
Domaći proizvođači ističu da troškovi sadnje iznose 4,5€ po sadnici, te da lijeska u punom rodu daje 13-17 kg (prosječno 15 kg), od čega na ljusku otpada 50%, pa ostaje 7,5 kg oljuštenog lješnika. Prodajom od 7€ po kg, zarada po stablu iznosi 48€ (uz odbijene troškove). Budući da se na jednom hektru sadi oko 800 lijeski, prosječna zarada po hektru iznosi 38.000€. Uslovi i isplativost u ovoj proizvodnji postoje, ali je potrebno strpljenje jer se plodovi očekuju več poslije treće godine.
