Lješnik lat. Corylus avellana je biljka iz porodice Betulaceae, porijeklom iz Evrope i zapadne Azije.
Vrsta se tradicionalno uzgaja kao ograda na livadama. Lješnik je listopadni grm ili manje drvo koji može narasti u visinu 3-5m. Listovi su zaobljeni blago dlakavi sa lica i naličja, po obodu dvostruko nazubljeni. Jednodoma je biljka, a cvjetovi su u resama koje se primjećuju u rano proljeće, prije olistavanja. Muške rese su blijedo žute 5-12 cm duge, dok su ženske nešto manje, a cvjetovi znatno manji sakriveni. Plodovi su zatvoreni (neupucajući) suhi u skupinama do 5 skupova, a svaka orašica je obložena kratkom lisnatom ovojnicom koji zatvara do 3 matice. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20 mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica ispada iz ovojnice 7-8 mjeseci od oprašivanja, tj. kada sazrije. Sadnice koje distribuiramo u BiH su iznimne kvalitete s dobro razvijenim korijenom, pripremljene za plantažni uzgoj. Radi se o sadnicama proizvedenim iz sjemena tzv. “običnom istarskom lješnjaku”. Nudimo dvogodišnje i trogodišnje sadnice tj. 30-50 cm i 50+ cm. Sadnice dolaze upakovane u svežnjevima od po 50 komada golog korijena i s vlagom. Korijen je upakovan u PVC vrećicu, a svežanj s PVC vrećicom ponovo u kartonsku ambalažu koja je perforirana (izbušena) od polovine ka gore. Sadnice posjeduju za tržište RH evropsku biljnu putovnicu, a za tržište BiH uvjerenje o kvaliteti iz zemlje porijekla, fitosanitarni certifikat od fitosanitarne inspekcije s graničnog prijelaza gdje uvozimo i izvještaj o kvaliteti voćnog sadnog materijala i ukrasnog bilja. Isporuku radimo dva puta godišnje, i to na jesen u toku 10. mjeseca i na proljeće u trećem mjesecu. U Bosni i Hercegovini dostavu vrši brza pošta EuroExpress. Uz sadnice šaljemo pisma za pripremu sadnje, a nadalje nakon isporuke šaljemo ostale stručne savjete u cilju boljih rezultata naših kupaca na e-mail adresu. Cijena sadnica uvijek ovisi o naručenoj količini, starosti sadnica i mjestu/državi isporuke, te cijene uvijek dajemo na upit putem e-maila ili telefona.
Proizvodnja lješnika u BIH
Pored višestruke i visoke tržišne vrijednosti lješnika, treba naglasiti da u BIH postoji ogroman raskorak između realnih potreba za plodovima ove voćne vrste i stanja te proizvodnje, bez obzira što postoji mogućnost da se oni proizvedu u većoj mjeri, zahvaljujići prije svega agroekološkim uslovima. Nedovoljno znanja o lješniku dovele su do slabijeg podizanja plantažnog nasada i proizvodnje lješnika, iako postoje povoljni ekološki uslovi za uzgoj.
Lješnik se smatrao šumskom vrstom, a kada se počela uzgajati kao kultura nije joj se poklanjala posebna pažnja. Bez stručnog pristupa uzgajanju nema uspješne i rentabilne proizvodnje, što podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera njege. Lako i jednostavo vegetativno razmnožavanje povoljan je preduslov za formiranje novih plantaža na znatno većim površinama, kako bi naša zemlja uvoz pokrila izvozom, a lješnik dao svoj doprinos povećanju standarda i obezbjeđenju egzistencije većeg broja ljudi. Neadekvatnim agrotehničkim i fitotehničkim mjerama koje su se do sada primjenjivale umanjile su proizvodnju ove značajne voćne vrste.
Nutritivna svojstva lješnika
Plodovi lješnika predstavljaju vrlo značajnu vrstu jezgrastog voća kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Jezgra lješnika u hemijskom pogledu predstavlja izvor velikog broja korisnih jedinjena (bjelančevina 12-22%, ulja 55-72%, ugljiko hidrata 14%, mineralnih materija 1,8-3 % i vitamina B, C, E). Zbog velikih nutriciona i dijetoterapijske vrijednost ploda lješnika stalan je porast potražnje i potrošnje od strane prehrambene industrije. Manje količine plodova koriste se za stolnu potrošnju, a pored ishrane plodovi imaju široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
Potrebe za lješnikom na tržištu
Životni vijek lješnika je 70-100 godina. Plodnošenje traje 50-70 godina. Plodovi lješnika se očekuju u 3-4 godini starosti, a period plodonošenja počine sa 7-8 godina. U punom rodu stablo daje 13-17 kg, od plodova oko 50% otpada na ljusku. Zavisno do gustine sadnje, formiranosti krošnje, starosti biljke, kao i drugih agrotehničkih faktora lješnik donosi rod od 2,2 t -3,6 t ploda po hektaru.
Godina od sadnje
|
Do punog uroda
|
III
|
10%
|
IV
|
20%
|
V
|
40%
|
VI
|
80%
|
VII
|
100%
|
Puni urod 13-17 kg lješnika po stablu
Tabela 1. Prikaz uroda lješnika po godinama
Uslovi uzgoja lješnika
Jako važno prilikom uzgoja lješnika je da su padavine ravnomijerno raspoređene, ukoliko je deficit u padavinama to se može nadomjestiti navodnjavanjem. Nedostatak vode može da izazove opadanje plodova, nižu kvalitetu ploda i nedovoljno formiranje jezgre. U fazi intenzivnog rasta plodova i ljetorasta najpotrebnija je voda (u 5 i 6 mjesecu). Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficjentom od cca. 1,25.
Lješnik je heliofit, a to znači da su za njega pogodniji osvjetljeniji položaji. Svjetlost se reguliše također brojem stabala po hektru.
Lješnik je neotporan na jake vjetrove, ali štete mogu nanijeti tuča i grad.
Lješnik se može uzgajati gotovo na svim tlima ali najbolje uspijeva u uslovima klime gdje nema mnogo niskih temperatura. Tla na kojima se lješnik uzgaja relativno su neplodna ali klimatski faktori igraju značajnu ulogu za uspješan uzgoj. Navodnjavanje se obezbjeđuje u područjima gdje nema dovoljno padavina, odnosno potrebno je obezbijediti navodnjavanje 2-3 puta u toku vegetacije, a biljka će Vam obilno zahvaliti visokim prinosom.
Odnos lješnika prema tlu
Odgovarajuće zemljište na kojem se uzgaja lješnik je jedan od osnovnih faktora za uspješnu proizvodnju, te se moraju ispitati njegova fizičko-hemijska svojstva (uraditi analiza tla). Iako lješnik nema posebne zahtjeve prema tlu najpogodnija su: rastresita, propustljiva i plodna tla. Zemljišta na kojima se zadržavanju površinske vode ili imaju visok nivo podzemne vode nisu pogodna za uzgoj lješnika. Reakcija tla na koja je lješnik tolerantan kreće se u intervalu od blako kisele, preko neutralne, do bazične reakcije ( pH 5-8). Zemljište na kojem se planira uzgoj lješnika treba da bude tako da se korijenov sistem ravnomjerno razvija kako lateralno, tako i u dubinu. Ovakvi uvjeti se obezbjeđuju obogaćivanjem zemljišta hranjivim materijama, vodom i vazduhom tokom cijele godine. Zemljište na kojem će se uzgajati lješnik trebalo bi da sadrži: 15-20% gline, 20-30% sitnog pijeska, 15-20 % koloida i 30-50% krupnog pijeska i humus.
