Početna     Malina - SOKOLICA, saksija 0,5 l kom
Malina - SOKOLICA, saksija 0,5 l kom

Malina - SOKOLICA, saksija 0,5 l kom


Sadnica iz Poljske, ekstra klasa, in vitro uzgoj

Jednogodišnja sadnica intenzivnog snažnog rasta, sa snažnim korijenovim sistemom.

Bookmark and Share



KM 3.50
sa PDV

Šifra artikla: 3-114

Malina - SOKOLICA, saksija 0,5 l  kom


Preporučujemo

 



VAŽNA NAPOMENA ZA KUPCE

Za podizanje novih zasada maline treba koristiti sadnice iz registrovanih rasadnika – matičnjaka koji podliježu fitosanitarnoj kontroli i čije su sadnice zdravstveno ispravne i sortno čiste. Iako su ove sadnice najskuplje i najbolji su izbor pri podizanju kvalitetnog zasada maline. Sadnice iz registrovanih rasadnika su prije svega zdrave i certificirane i jedino sa sadnicama iz matičnog zasada možete tražiti posticaje od države. Sadni materijal iz takvih rasadnika podliježe strogim kontrolama i proizvodnja sadnog materijala u takvim rasadnicima je jako skupa a samim tim i cijena sadnice na tržištu. Takav sadni materijal skoro duplo pa čak i do tri puta skuplji u odnosu na sadni materijal iz rodnih zasada. Međutim sadnice koje kupujete iz matičnjaka su sigurno sortno čiste i 100% bezvirusne i kao takve garantuju podizanje kvalitenog zasada. Nažalost, najveći broj proizvođača se i dalje opredeljuje na podizanje zasada  sadnicama iz rodnih zasada najčešće iz finansijskih razloga ali i zbog nedovoljne ponude kvalitetnog sadnog materijala iz ovlašćenih matičnjaka. Problem sa takvim sadnicama je u neadekvatnoj zaštiti tokom godine, odsustvo kontrole na prisustvo štetnih organizama kao i u sadnicama koje se razvijaju iz sjemena tako da novi zasad nije sortno čist. Osim umanjenog roda i kvalitet plodova je lošiji – manji broj koštunica, zrničast plod. Pojava ovakvih plodova je čest slučaj u starijim zasadima gde se prilikom izbora izdanaka za rod ostavljaju i samonikli, a štete nastaju i uzimanjem takvih izdanaka za proširivanje novih zasada. Zbog toga je firma NET GREEN d.o.o odlučila da sadni materijal uvozi iz pouzdanih i sigurnih matičnih zasada iz zemalja EU. Takve sadnice prolaze najveće moguće kontrole kvaliteta i naši kupci, budući proizvođači dobijaju za uzvrat certificirane i kvalitetne sadne materijale.


Malina Sokolica – Poljska sorta

Porijeklo sadnice

Sorta je razvijena u institutu za hortikulturu Brzena. Sortu su razvili Dr. Jan Daněk i dr Agnieszka Orzel. Nastala je ukrštanjem nekoliko sorti i označena je id brojem 02332. Njen pedigre izmeđuostalog uključuje sorte Malling Seedling, Malling Promise, Canby i Polana.

Karakteristike

Jednogodišnja sadnica intenzivnog snažnog rasta, sa snažnim korijenovim sistemom. Izdanci su gusti, srednje krupni, kruti i blago povijeni. Svoje prve plodove daju već u drugoj godini od sadnje. Pripada ranim sortama, sazrijeva krajem juna baš kao i sorta Laszka.

Vrijeme sazrijavanja

Produktivna rana sorta, sazrijeva krajem juna, kao i sorta Laszka.

Prednosti

Ima velike plodove, valjkastog oblika, blago spljoštene. Plodovi su svijetlo crvene boje s blagim sjajem. Atraktivnog su izgleda, dobra čvrstoće i odličnog ukusa.



Malina

Maline su ne samo ukusne, nego i visoko cijenjene zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Ovo ukusno i aromatično jagodasto voće je riznica vitamina i minerala. Smatraju se prirodnim lijekom za prehlade i gripe, te su dobre za svježu konzumaciju kao i za komercijalnu obradu. Maline su nagrađivanje biljke jer daju potencijalno profitabilne voćne usjeve u kratkom vremenu (plantaža uspostavljena u proljeće donosi prvi rod već u jesen). Ne postoje veći problemi prilikom uzgoja maline, uzimajući u obzir pravilan izbor sorti, može se uživati ​​u svježem voću od ranog ljeta do kasne jeseni.

U divljini, maline rastu diljem Evrope, a dijelom i u Aziji. Možemo je pronaći na raznim staništima, na rubovima šuma, na obroncima planina kao i na livadama. Maline se trenutno uzgajaju kako u kućnim vrtovima tako i na plantažama. Maline koje se najčešće uzgajaju spadaju u vrste crvene maline, mada uzgajivači koriste i druge vrste malina. Sorte žute maline, koje spadaju u grupu crvene maline postaju sve više i više popularane zbog svoje originalne boje. Sporadično, u vrtnom i komercijalnom uzgoju, mogu se vidjeti sorte crne maline. Ljubičasta malina je kuriozitet i ona je križanac crvene i crne maline i ima svoje indirektne funkcije ali se rijetko uzgaja.

Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Većina uzgajanih sorti sazrijeva od početka juna do kraja avgusta. Malina razvija tri, pet ili sedam oštro nazubljenim listova koji su bez dlačica na vrhu, ali ispod lista imaju bijeli dlakavi pokrivač. Cvijet maline je bijele boje i može biti veliki izvor nektara za pčele i ostale oprašivače. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se posve zreli. Sjemenke su svjetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Maline sadrže oko 85% vode, 1,3% proteina, 0,3% masti, preko 8% ugljikohidrata, 5,3% dijetetskih vlakana, 0,5% minerala, 2% organskih kiselina (između ostalog limunska, jabučna, vinska). Osim vitamina C, malina je također bogata vitaminima A, E, K, B1, B2 i PP. Dokazano je da imaju antioksidativna svojstva.

Zemljište

Malinama odgovaraju plodna zemljišta, bogata u hranjivim tvarima. Odgovaraju joj blago kisela i dobro drenirana tla, ali ne previše pješčana. Najbolje uspjevaju u ravničarskim predjelima ili na blagim jugoistočnim ili jugozapadnim padinama i vole pozicije zaklonjene od jakih vjetrova, koji negativno utiču na njihov razvoj  i doprinose smrzavanju tokom zime. Ne preporučuje se podizanje nasada malina na mrazištima i plavnim područijima. Malinama je potrebno dovoljno sunca za optimalan razvoj. Većina trenutno uzgajanih sorti je relativno otporna na hladnoću. Izdanci smrznu na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvate.
Priprema zemljišta za uzgoj malina je od ključne važnosti za uspješan rod. Mogu se saditi na zemljištima na kojima je su predhodno bile zasijane kulture iz porodice kupusa ili korijenastog povrća poput mrkve ili cvekle (osim krompira i žitarica koje mogu uticati na razvoj bolesti korjenovog sistema). Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. Preporučuje se da se mineralna gnojidba vrši tek nakon analize zemljišta. Ne treba zanemariti pH vrijednost tla, npr alkalna tla čiji je pH> 8,0 nisu adekvatna za uzgoj malina. Najbolji omjer pH tla treba biti između 5,5 i 6,5.

Sadnja

Maline treba saditi u kasnu jesen ili rano proljeće, ali je najbolje da ih posaditi u jesen zbog bolje vlažnosti tla. Proljetna sadnja preporučuje se samo u područjima s teškim zimama da se izbjegnu promrzline, posebno ako su zime bez padavina. Međutim, treba imati u vidu proljetnja sadnja zahtijeva obilnije navodnjavanje.
Maline treba saditi plitko, najbolje 2-3 cm dublje nego što su rasle u rasadniku. Nakon sadnje, stisnuti zemlju oko biljke i dobro ih zalijevati pogotovo u proljeće. Ako se sade u jesen, treba ih malčirati kako bi zaštitili korjenov sistem od promrzlina.
Maline se najčešće sade u redove, svakih 0,5 m. Razmak između redova ovisi od načina berbe (min 1,8 m u kućnim vrtovima, max 3,5 - 4 m na komercijalnim plantažama). Za većinu sorti potrebno je pripremiti stubove i pružiti po dvije žice rešetke. Stubovi su obično 2 m visine (10-12 cm širine), koje treba postaviti na svakih 10 m najviše. Između stubova postavljamo po dvije pocinčane žice (3mm promjera, prvu na 80 cm, a drugu na 150 cm visine) da napravi. Pravilno oblikovana sadnica treba imati jedan dobar izdanak koji se nakon sadnje krati ali ne kraće od 20-30 cm, i čiji promjer je 5 - 7 mm, sa dva do tri korijena dužine oko 10 cm. Korijenov sistem bi trebao biti jak, bez bolesti i štetočina.
Frigo sadnice maline pripadaju posebnoj vrsti malina koje plodonose na izdancima visine 1.7 m. Ovakve sadnice razvijaju mnogo zdravih pupoljaka koji daju prinos već u prvoj godini od sadnje. Sadnice dolaze u kontejnerima, a posebno se preporučuju za uzgoj u staklenicima i plastenicima. Nedavno je uveden revolucionarni sistem sadnje frigo sadnica, sedam sadnica po jednom dužnom metru. One se sade u gredicama, uz podršku sistema za navodnjavanje i pokrivaju se folijom. Takav sistem omogućava biljkama dovoljno svjetlosti, zbog čega razvijaju veliki broj pupoljaka uz cijelu dužinu izdanaka. Podizanjem gredica se poboljšava se pravilan razvoj korjenovog sistema.

Uklanjanje korova

Uklanjanje korova je jedan od prvih tretmana koji se provode prije uspostavljanja plantaže i tokom vegetativnog perioda. Važno je da se uklone ne samo korov nego i prekomjerne količine mahovina i trava koje se bore za vodu i hranjive tvari. Osim što crpe hranjive tvari i vodu, trava i mahovine su opasne za razvoj bolesti korijena.

Orezivanje

Na plantažama koje su uspostavljene u proljeće, biljke se orezuju odmah nakon sadnje, dok na plantažama uspostavljenim u jesen sadnice se orezuju u rano proljeće. Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci dostignu oko 25- 30 cm dužine. Tokom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno ih je u uspravnom položaju. Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka. U sljedeće proljeće na početku vegetacije obavlja se prorijeđivanje izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni, polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji. Broj izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i stanju nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati kratkim rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4 pupa, odnosno da na cijelom izdanku ostane oko 25 pupova. Tokom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u početku potrebno ukloniti, prije nego što odrvene. Oni se uklanjaju, odnosno odstranjuju negdje do sredine maja. Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovine maja potencijalni su za plodonošenje naredne godine te ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.

Berba

Malina sazrijeva krajem juna ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja i ne gnječi. Ako se transportuje na udaljene lokacije tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakuje u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.

Bolesti i štetočine

Prije podizanja nasada treba voditi računa o izboru sadnog materijala. Potrebno je odabrati kvalitetne, zdrave i certificirane sadnice kako bi se rizik od nastanka bolesti smanjio na minimum. Nakon sadnje potrebno je poštovati sve preporuke programa za zaštitu bilja. Klimatski uslovi kao i neadekvatna zaštita mogu uticati na smanjenje usjeva kao i pojavu bolsti i štetočina. Najčešća pojava jeste odumiranje maline i trulež plodova. Također je moguća pojava lisne uši, grinja i drugih štetočina.

Primjena

Maline ne samo da su ukusne, nego i visoko cijenjene zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Prirodni su lijek za prehlade i upale krajnika. Pozitivno utiču na nervni sistem i zbog sadržaja željeza koje se preporučuju osobama koje pate od anemije. Osim toga, maline sadrže plemenita dijetalna vlakana koja potiskuju razvoj karcinoma rektuma. Njihova terapeutska svojstva proizlaze iz njihovog sadržaja biološki aktivnih tvari, posebno vitamina C, antocijana i elagične kiseline. Ne samo da se plodovi maline mogu pohvaliti terapeutskim svojstvima, njihovo lišće sadrži tanin, organske kiseline, mineralne soli, sluz i znatnu količinu vitamina C, što je korisno za zdrav razvoj ljudskog tijela. Infuzija od listova maline ima adstringentna, anti-upalna i antibakterijska svojstva, a može se koristiti i u liječenju gastritisa. Također ublažava bolne grčeve glatkih mišića u crijevima, upalu na zidovima materice itd. U drevnoj Tibetanskoj medicini, listovi maline su se koristili u liječenju neuroza, naročito neurastenije, i kod teških i hroničnih infekcija. Maline ne bi trebale jesti osobe koje pate od gihta i insuficijencije bubrega jer sadrže znatnu količinu purina.