Lješnjak







Lješnik lat. Corylus avellana je biljka iz porodice Betulaceae, porijeklom iz Evrope i zapadne Azije.


Vrsta se tradicionalno uzgaja kao ograda na livadama. Lješnik je listopadni grm ili manje drvo koji može narasti u visinu 3-5m. Listovi su zaobljeni blago dlakavi sa lica i naličja, po obodu dvostruko nazubljeni. Jednodoma je biljka, a cvjetovi su u resama koje se primjećuju u rano proljeće, prije olistavanja. Muške rese su blijedo žute 5-12 cm duge, dok su ženske nešto manje, a cvjetovi znatno manji sakriveni. Plodovi su zatvoreni (neupucajući) suhi u skupinama do 5 skupova, a svaka orašica je obložena kratkom lisnatom ovojnicom koji zatvara do 3 matice. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica (plod s ovojnicom) je sferična, 15-20 mm dugačka i 12-20 mm široka, žuto smeđe boje sa blijedim ožiljkom na bazi. Matica ispada iz ovojnice 7-8 mjeseci od oprašivanja, tj. kada sazrije.

Na našem području najzastupljenije su dvije sorte: Istarski duguljasti i Rimski, koje su otpornije na niske temperature. Istarski dugoljasti je sorta čiji je grm dosta bujan  i više raste u širinu nego u visinu pa je loptastog oblika. Plod te sorte je krupan, duguljastog oblika, a njegova specifična aroma čini ga najpoželjnijom konzumnom sortom. Sorta Rimski ima vrlo bujno grmoliko stablo, koje raste uspravno. Plod je krupan, okruglastog oblika, koji je izrazito pogodan za daljnju preradu. Pri podizanju novih nasada jako je bitan izbor odgovarajuće sorte, jer one koje dobro uspijevaju u toplijim klimatskim uvjetima, obično nisu prilagođene uzgoju u hladnijem podneblju i obrnuto.





   



Priprema tla i gnojidba

Prije podizanja nasada obvezatno treba napraviti analizu tla te prema dobivenoj analizi pripremiti tlo i napraviti meliorativnu gnojidbu. Priprema tla za plantažu i intenzivni uzgoj lješnjaka obavlja se temeljito, kao i za druge intenzivne voćne vrste. Ako tlo nema dovoljno osnovnih hranjiva (fosfora i kalija) ili je kiselo, to se može popraviti dodavanjem mineralnih gnojiva i materijala za kalcifikaciju, prema preporukama stručnjaka nakon provedene analize tla.

Iako lješnik nema posebne zahtjeve prema tlu najpogodnija su: rastresita, propustljiva i plodna tla.  Zemljišta na kojima se zadržavanju površinske vode ili imaju visok nivo podzemne vode nisu pogodna za uzgoj lješnika. Reakcija tla na koja je lješnik tolerantan kreće se u intervalu od blako kisele, preko neutralne, do bazične reakcije ( pH 5-8). Zemljište na kojem se planira uzgoj lješnika treba da bude tako da se korijenov sistem ravnomjerno razvija kako lateralno, tako i u dubinu. Ovakvi uvjeti se obezbjeđuju obogaćivanjem zemljišta hranjivim materijama, vodom i vazduhom tokom cijele godine. Zemljište na kojem će se uzgajati lješnik trebalo bi da sadrži: 15-20% gline, 20-30% sitnog pijeska, 15-20 % koloida i 30-50% krupnog pijeska i humus.

Sadnja lješnjaka preporučuje se u jesen. Za jesensku sadnju treba napraviti duboko oranje krajem ljeta. Za proljetnu sadnju, koja se manje pre­poručuje, duboka obrada može se obavljati od ljeta sve do zime, ako to dopušta vlažnost tla. Niske temperature, smrzavanje i odmrzava­nje tokom zime izazivaju rahljenje tla.

Ako je obavljena meliorativna gnojidba te je tlo dovoljno opskrbljeno fo­sforom i kalijem, tada se prve četiri godine lješnjak gnoji u rano proljeće, prije kretanja vegetacije, dušikom. Od četvrte do osme godine nasad lijeske gnoji se mine­ralnim kompleksnim NPK gnojivima, koja se rasipaju u jesen, a na proljeće KAN-om po cijeloj površini nasada. Od osme godine nadalje gnojidba se obavlja po istom principu kao i poslije četvrte godine, s tim da se povećavaju količine pojedinih hranjiva za 35 %.

Uzgojni oblik lješnjaka

Lješnjak se uzgaja u četiri osnovna uzgojna oblika: prirodni grm, grmolika vaza te uzgojni oblici vaza i piramida. Karakteristika prirodnog grma i grmolike vaze je da su oba uzgojna oblika bez debla, dok uzgojni oblici vaza i piramida imaju deblo visine 30 - 70 cm. Od navedenih uzgojnih oblika, grmolika vaza najbolje zadovoljava potrebe lješnjaka za uvjetima rasta. Uzgojni oblik grmolika vaza formira se najčešće u prvim godinama rasta s četiri osnovne primarne grane, na kojima se oblikuju sekundarne skeletne grane oko 50 cm jedna od druge. Time su zadovoljeni prirodni uvjeti rasta, oblikovanja i pom­lađivanja grma te diferenciranja rodnih pupova, uz najpovoljniju osvijetljenost unutrašnjosti i oboda grma.





Uzgojni oblik grmolika vaza


Proizvodnja lješnika u BIH

Pored višestruke i visoke tržišne vrijednosti lješnika, treba naglasiti da u BIH postoji ogroman raskorak između realnih potreba za plodovima ove voćne vrste i stanja te proizvodnje, bez obzira što postoji mogućnost da se oni proizvedu u većoj mjeri, zahvaljujići prije svega agroekološkim uslovima, nedovoljno znanja o lješniku dovele su do slabijeg podizanja plantažnog nasada i proizvodnje lješnika.

Uzgoj lješnjaka mnogo je isplativiji od bilo koje druge poljoprivredne kulture s obzirom na to da kilogram očišćenih lješnjaka na tržištu u prosjeku stoji 20 KM, a neočišćenih upola manje.
No, iako je njegova proizvodnja jako unosan posao, uzgoj lješnjaka na našim prostorima i dalje je poprilična nepoznanica. Područje u kojem se nalazi BiH idealno je za tu kulturu, ulaganja su minimalna, a lakše ga je uzgojiti nego brojne druge kulture.

Nutritivna svojstva lješnika

Plodovi lješnika predstavljaju vrlo značajnu vrstu jezgrastog voća kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Jezgra lješnika u hemijskom pogledu predstavlja izvor velikog broja korisnih jedinjena (bjelančevina 12-22%, ulja 55-72%, ugljiko hidrata 14%, mineralnih materija 1,8-3 % i vitamina B, C, E). Zbog velikih nutriciona i dijetoterapijske vrijednost ploda lješnika stalan je porast potražnje i potrošnje od strane prehrambene industrije. Manje količine plodova koriste se za stolnu potrošnju, a pored ishrane plodovi imaju široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Potrebe za lješnikom na tržištu

Životni vijek lješnika je 70-100 godina. Plodnošenje traje 50-70 godina. Plodovi lješnika se očekuju u 3-4 godini starosti, a period plodonošenja počine sa 7-8 godina. U punom rodu stablo daje 13-17 kg, od plodova oko 50% otpada na ljusku. Zavisno do gustine sadnje, formiranosti krošnje, starosti biljke, kao i drugih agrotehničkih faktora lješnik donosi rod od 2,2 t -3,6 t ploda po hektaru.


   
       
                       
Godina od sadnje
Do punog uroda
III
10%
IV
20%
V
40%
VI
80%
VII
100%

Puni urod 13-17 kg lješnika po stablu
Tabela 1. Prikaz uroda lješnika po godinama


Sadnice koje distribuiramo u BiH su iznimne kvalitete s dobro razvijenim korijenom, pripremljene za plantažni uzgoj.  Sadnice dolaze upakovane u svežnjevima od po 50 komada golog korijena i s vlagom.
Korijen je upakovan u PVC vrećicu, a svežanj s PVC vrećicom ponovo u kartonsku ambalažu koja je perforirana (izbušena) od polovine ka gore. Sadnice posjeduju za tržište RH evropsku biljnu putovnicu, a za tržište BiH uvjerenje o kvaliteti iz zemlje porijekla, fitosanitarni certifikat od fitosanitarne inspekcije s graničnog prijelaza gdje uvozimo i izvještaj o kvaliteti voćnog sadnog materijala i ukrasnog bilja.
Uz sadnice šaljemo pisma za pripremu sadnje, a nadalje nakon isporuke šaljemo ostale stručne savjete u cilju boljih rezultata naših kupaca na e-mail adresu. Cijena sadnica uvijek ovisi o naručenoj količini, starosti sadnica i mjestu/državi isporuke, te cijene uvijek dajemo na upit putem e-maila ili telefona.





Prikaži