Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u prosjeku 8-14 godina, a može postići starost i do 20 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m.



Izbor položaja za uzgoj maline


Za uzgoj malina treba odabrati i odgovarajući položaj. U našim područjima za malinu su najbolji sjeveru okrenuti položaji, jer su hladniji, vlažniji i sporo gube vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara. Na većim nadmorskim visinama prednost treba dati južnim položajima. Položaji izloženi jakim vjetrovima nisu pogodni za uzgoj malina jer nisu dovoljno vlažni, a rodne grančice i izdanci često se lome pri udaru vjetra. Na južnim položajima malina počinje ranije da zri, ali su prinosi manji, a kvalitet plodova slabiji. Istočni i zapadni položaji čine prelaz između sjevernih i južnih.



Zemljište za uzgoj maline


Najbolja zemljišta za uzgoj malina su rastresita, slabo kisela (ph oko 6), bogata organskim materijama. Ne podnosi lahka, suha, krečna i pjeskovita, a ni teška zbijena i podvodna zemljišta. Korjenov sistem razvija se do dubine jednog metra, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne bi smjela biti bliža površini od 0,90 do metra.

Slabo raste na prevlažnom zemljištu, a na zabarenom uginjava. Ako u zemljištu nedostaje vlage, prinosi se jako smanjuju, plodovi se smežuraju i sasuše na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izdanaka.

Zemljište za uzgoj malina mora da je očišćeno od korova. Unošenje đubriva zavisi od tipa zemljišta i njegove plodnosti. Količina stajnjaka iznosi 20-40 tona/ha, superfosfata 400 do 600 kg/ha, kalijum-sulfata ili 40%-tne kalijumove soli oko 900kg/ha, nitromonkala ili amonijum-sulfata 250 do 600kg/ha.


Sadnja i rezidba maline


Jesenja sadnja maline bolja je od proljetne.  Dubina sađenja iznosi 3-4 cm, dublje nego što su bile u matičnjaku. Oko korijena sadnice stavlja se sitna i trošna zemlja, dobro se nagazi da bi se istisnuo vazduh, pa se sadnica po mogućstvu zalije. Izdanci se posle sađenja skrate na oko 20 cm iznad površine zemlje.

Orezivanje malina je veoma važna stvar kada je u pitanju ozbiljan uzgoj malina. U prvoj godini izdanak maline razvija se slobodno i nije mu potrebno orezivanje. U proljeće druge godine, kad prođe opasnost od mrazeva, uklanjaju se slabo razvijeni izdanci, a po potrebi i neki jači, tako da u žbunu ostane 5 do 7 najsnažnijih, dobro raspoređenih izdanaka. Izdanci ostavljeni za rod orezuju se na visini od 120 do 150 cm. Kada se završi berba, obično u drugoj polovini jula, dvogodišnji izdanci se orežu do zemlje radi normalnog razvoja, novih izdanaka.


Ljekovita svojstva maline


Ovo bobičasto voće je tako slatko, a ima tako malo kalorija što je već dovoljan razlog da maksimalno uživamo u njemu.


Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (26,2 mg, što čini 44% RDA), a sadrži i vitamine B kompleksa, vitamine E i K, ali u količinama ispod preporučenog dnevnog unosa. U malim količinama sadrži gotovo sve minerale.

Malina je nutritivno osobito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidansa, a u časopisu “BioFactors” objavljeno je da je antioksidativna aktivnost maline za 50 posto veća od antioksidativne aktivnosti jagode, 10 puta veća od rajčice i 3 puta veća od kivija. Antioksidativna aktivnost se ne gubi kada je malina smrznuta ili u obliku džema.


Konzumacijom malina tijelu osiguravamo energiju, pravilno funkcioniranje živčanog sustava i održavanje zdravog tkiva, na prvom mjestu krvnih žila. Korisna je za krvnu sliku, poboljšanje apetita kod djece, suzbijanje mučnine i povraćanja. Narodna medicina sok od maline preporučuje za liječenje bolesti želuca i crijeva, jer učinkovito pročišćava sustav za probavu. Isto tako može biti koristan za tretiranje urinarnih infekcija. Kaže se da malina rashlađuje, pa sok od maline treba upotrebljavati i protiv groznice.

Listovi maline pripremljeni u obliku čaja preporučuju se za jačanje srca, liječenje hemoroida, alergijskih osipa na koži i lakših povreda kože. Ovaj napitak pripadnicama ljepšeg spola može pomoći da postanu majke. Nekada se čaj od listova maline često upotrebljavao za liječenje ženskog steriliteta jer pročišćava jajovode i ima pozitivno djelovanje na zidove maternice.

Zbog niskog sadržaja ugljikohidrata, malina je u razumnim količinama sigurna i za prehranu dijabetičara, što se ne može reći i za svako drugo voće. Neka ispitivanja čak pokazuju da ovo voće povoljno utječe i na regulaciju šećera u krvi.


Bogata je antioksidansima

Malina je izuzetno bogata snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje tjelesnih stanica. Među njima su antocijanin (daje malini crvenu boju), resveratrol (usporava starenje), pterostilben (važan je za moždane funkcije) te elagitanin, koji se gotovo isključivo nalazi u malinama, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od raka.


Sadrži vitamin C

Među antioksidansima u malini je i vitamin C - 100 grama plodova malina sadrži čak 44% preporučene dnevne količine vitamina C. U malini se nalaze i vitamini B skupine te vitamini E i K. 3. Malina je dobar izvor kalija, a sadrži i gotovo sve ostale minerale, npr. magnezij, mangan, bakar.


Čisti krvne žile

Osim što je niskokalorična (100 g svježeg ploda maline ima otprilike 52 kalorije), malina obiluje vlaknima - odlična kombinacija za dobru probavu i zdravo srce. Naime, vlakna su nužna za pravilnu funkciju crijeva i “pročišćavanje” krvnih žila.


Čaj za prehlade

Od listova maline priprema se ljekoviti čaj (1 žličicu suhih listova maline prelijte sa 2,5 dcl vrele vode) koji se od davnina koristi kod menstrualnih tegoba i neplodnosti jer povoljno djeluje na zdravlje maternice. Čaj se preporučuje i kod prehlade, upale grla, kašlja, crijevnih upala, proljeva, hemoroida, kožnih bolesti.



Prikaži
Malina Golden Everest  P13 kom

7.50

KM 6.50sa PDV
Malina Heritage  P13 kom
KM 6.50sa PDV
Malina - POLKA  2 lit. kom

Malina - POLKA 2 lit. kom

Sadnica iz Poljske - In Vitro

KM 5.00sa PDV