Smokve

Smokva je listopadno drvo ili grm sa širokom razgranatom krošnjom. Budući da ima vrlo dobro razvijen korjenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultiviranim terenima. U potrazi za vodom korijen se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stijena. U kontinentalnim područjima sadnja sae obavlja u proljeće.

Prije sadnje, sadnicama se skrati korijenje. Korijen se prekrije zemljom koju treba dobro sabiti. Na tako sabijenu zemlju stavlja se umjerena količina gnojiva koja ne smije dodirivati korijen a zatim se prekrije s ostatkom zemlje i ponovo sabije. Po završetku sadnje smokvu treba obilno zaliti.

Rezidba smokve se mora obavljati svake godine jer smokva teško zacjeljuje rane pa treba izbjegavati rezanje debljih grana. Redovitom rezidbom režemo samo tanje i mlađe grane što za smokvu ne predstavlja problem. Ukoliko ipak morate rezati deblje grane, nakon rezanja ih svakako premažite voćarskim voskom. Rezidba na smokvi podrazumijeva prorjeđivanje (uklanjanje izbojaka do osnove) i prikraćivanje (skraćivanje dužine izbojaka). U uvjetima navodnjavanja za rane sorte rezidba se obavlja poslije berbe, a kod kasnih sorata u maju.

Razmak među sadnicama ovisi o sorti koju sadite, a kreće se o otprilike 4-5 m.
Prve plodove možemo očekivati u trećoj godini. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrijevanja nakon branja. Najbolje je brati u ranim jutarnjim satima kada nema rose.


Koje su zdravstvene vrijednosti smokve?
Unatoč niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorije na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine. Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina.
Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidanskih vitamina kao što su vitamin A, E i K. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma. Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi. Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine. U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem - benzaldehid i kumarini. Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože. Smokve rješavaju problem kurjih očiju i bradavica.


Suhe smokve kao koncentrirana superhrana
Suhe smokve visoko su koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Imaju više kalorija od svježih - 249 kalorija na sto grama. I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina. Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. B-kompleks je značajan za moždanu funkciju, osobito za dobro raspoloženje. Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcija, cinka, kalija, selena, željeza i bakra. Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalij važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog tlaka. Kuhane smokve kao čaj, pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća.



Prikaži