Malina 'WILLAMETTE' saksija 1lit

Za podizanje novih zasada maline treba koristiti sadnice iz registrovanih rasadnika – matičnjaka koji podliježu fitosanitarnoj kontroli i čije su sadnice zdravstveno ispravne i sortno čiste. Iako su ove sadnice najskuplje, najbolji su izbor pri podizanju kvalitetnog zasada maline. Sadnice iz registrovanih rasadnika su prije svega zdrave i certificirane i jedino sa sadnicama iz matičnog zasada možete tražiti posticaje od države. Sadni materijal iz takvih rasadnika podliježe strogim kontrolama i proizvodnja sadnog materijala u takvim rasadnicima je jako skupa, a samim tim i cijena sadnice na tržištu. Takav sadni materijal je skoro duplo, pa čak i do tri puta skuplji u odnosu na sadni materijal iz rodnih zasada. Međutim sadnice koje kupujete iz matičnjaka su sigurno sortno čiste i 100% bezvirusne i kao takve garantuju podizanje kvalitenog zasada. Nažalost, najveći broj proizvođača se i dalje opredeljuje na podizanje zasada sadnicama iz rodnih zasada najčešće iz finansijskih razloga, ali i zbog nedovoljne ponude kvalitetnog sadnog materijala iz ovlaštenih matičnjaka. Problem sa takvim sadnicama je u neadekvatnoj zaštiti tokom godine, odsustvo kontrole na prisustvo štetnih organizama kao i u sadnicama koje se razvijaju iz sjemena tako da novi zasad nije sortno čist. Osim umanjenog roda i kvalitet plodova je lošiji – manji broj koštunica, zrničast plod. Pojava ovakvih plodova je čest slučaj u starijim zasadima gdje se prilikom izbora izdanaka za rod ostavljaju i samonikli, a štete nastaju i uzimanjem takvih izdanaka za proširivanje novih zasada. Zbog toga je firma NET GREEN d.o.o odlučila da sadni materijal uvozi iz pouzdanih i sigurnih matičnih zasada iz zemalja EU. Takve sadnice prolaze najveće moguće kontrole kvaliteta i naši kupci, budući proizvođači dobijaju za uzvrat certificirane i kvalitetne sadne materijale.

Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Listovi su složeni od 3 do 7 listića i perasto sastavljeni. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se potpuno zreli. Sjemenke su svjetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Cvjetovi su bijeli. Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Ima ljekovita svojstva i koristi se za pravljenje mnogih proizvoda. Raste od sredine ljeta do sredine jeseni, a cvate od maja do juna. Najveći proizvođač malina je Rusija.

Stari Grci su poznavali malinu, pa ime idaeus potiče od imena planine Ida na Kreti. Postoji jedan grčki mit prema kojem je Zeusu malina spasila život kad je bio dijete, jer ga je njegova majka sakrila iza grmlja maline zbog toga što ga je vrhovni tadašnji bog Kron, njegov otac, htio ubiti. Tako je, prema mitu Zeus postao vrhovni bog. Rimljani su proširili uzgoj malina po Europi. U srednjem vijeku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Sjevernoj Americi prije nego što su Europljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. st. se širi uzgoj malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne šupljine. Sadrži tanin, flavonoid i organske kiseline. Često se koristi za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sistema. List maline može zamijeniti i neke čajeve. Ekstrakt ploda djeluje protiv virusa i snižava šećer u krvi aktivirajući pankreas na lučenje inzulina. Maline su dobra zaštita protiv malignih oboljenja, a i sprečavaju razmnožavanje stanica raka. Izvor su fitohemikalija i elagične kiseline. Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jačaju srce, te štite od visoke tjelesne temperature i infektivnih bolesti.

Mjesta sa hladnim ljetima, malo kiše za vrijeme berbe, i relativno blage zime su idealni uslovi za malinu. U izrazito hladnim regionima možete imati dobru berbu uzgojem ili sorte izuzetno otporne na zimu, ili sorte koja zrije u jesen. Vrelo, suho i vjetrovito vrijeme u proljeće mogu usporiti rast stabljike i donijeti male zakržljale plodove. Maline najbolji rod daju na punom suncu, ali dozvoljavaju i djelimično sjenovita mjesta. Međutim, malina ne daje dobar rod u izrazito sjenovitim (zapadnim) parcelama. Minimalno je 3 sata sunca na dan, ne manje! Izbjegavajte sadnju maline na zemljištima gdje su sađeni krompir, paradajz, plavi patlidžan, biber, paprika, jagode i kupine. Iza ovih kultura ostaju razni insekti, gljivična i druga oboljenja. Zato se ove kulture premještaju godišnje na druge parcele. Maline jednom zasađene ostaju godinama na istoj parceli. Tako je najbolje zasaditi maline na zemljištima gdje nisu sađene ove kulture za najmanje 3 posljednje godine. Maline najbolje rastu u dobrom drenažnom zemljištu, plodno djelimično glinovito sa srednjom sposobnošću zadržavanja vode. Izbegavajte teška glinovita zemljišta. Zemljište se prije sadnje može poboljšati pripremiti prekrivanjem sloja plodnih organskih materija, đubrenjem i sl. pošto malina razvija plitak korjenov sistem.

100g malina sadrži:
kcal	kJ	voda	masnoće	kalij	kalcij	magnezij	vitamin C
34	142	84 g	0,3 g	170 mg	40 mg	30 mg	25 mg